Sy. cervicobrachialis
Podizanje čovjeka u uspravan položaj omogućilo nam je mnoge beneficije, ali je isto tako stavilo značajno veća opterećenja na našu kralješnicu. Kralježnica kako segement tijela vratom povezan sa glavom, ali i sa donjim ekstremitetima preko zdjelice i kukova čini jednu od najvažnijih, ali i najproblematičnijih regija tijela. Djeluje kao koštani stup koji omogućuje čovjeku uspravno držanje. Postoji 7 vratnih ili cervikalnih, 12 grudnih ili torakalnih, 5 slabinskih ili lumbalnih, 1 sakralni ili križni kralježak (u detaljnijem pregledu pet usko povezanih kralježaka), te trtična kost koju čine 4 ili 6 sraslih kralježaka. Kralježnica je, kao odgovor na uspravan položaj razvila 3 krivine koje u njenom sagitalnom presjeku izgledaju kao duplo slovo S. Vratni dio ima lordozu, prsni kifozu i slabinski lordozu. Loše držanje, nedostatak aktivnosti, sjedenje mogu izazvati povećanje svake od gore navedenih krivina van njihovog normalnog opsega pokreta (hiper ili hipolordoza, hiper ili hipokifoza, skolioza) te se na taj način opterećenje na samu kralježnicu ili njezine pojedine dijelove značajno povećava. Između kralježaka se nalaze mekši dijelovi zvani intervertebralni diskovi koji smanjuju trenje i trošenje kralježaka, odnosno služe kao amortizeri između kralježaka. Diskovi su građeni od fibrozne prstenaste ovojnice i želatinozne okruglaste jezgre. Dva susjedna kralješka sa pripadajućim intervertebralnim diskom između njih čine tzv. vertebralni dinamički segment, a to je mjesto gdje najčešće dolazi do degenerativnih promjena i pojave boli jer djeluje kao zglob, odnosno mjesto je gdje dolazi do pokreta u kralježnici.
Razlozi pojave boli u kralježnici su mnogi, od sjedilačkog načina života s premalim udjelom fizičke aktivnosti, procesa starenja, genetskih razloga, traume, itd. Postoje statistički podaci koji govore da čak 80% sveukupne populacije iskusi tegobe sa križoboljom, odnosno boli u donjem dijelu leđa. Degenerativne promjene se počnu najčešće pojavljivati na diskovima, dolazi do gubitka njihove elastičnosti, promjene oblika, javljaju se fisure ili rupture vlakana fibroznog prstena, suženja intervertebralnog prostora, može doći i do ispadanja diska van rubova kralježaka ili čak puknuća fibroznog prstena diska, a sve to stavlja veće opterećenje na same kralješke i u suštini na kralježnicu u cijelosti. Deformacije kralježnice uzrokovane su promjenama i trošenjem njenih pojedinih dijelova te izmicanjem kralježaka iz njihovog prirodnog položaja što dovodi do pritiska na živce koji prolaze kraj same kralježnice. Deformacije kralježnice također su uzrokovane slabljenjem paravertebralne muskulature odgovorne za njezino uspravno držanje, uzrokovano nedostatkom fizičke aktivnosti i dugoročnim držanjem kralježnice u njoj neprirodnom položaju.
Deformacije i bolovi u bilo kojem dijelu kralježnice mogu uzrokovati niz drugih poteškoća na ostatku tijela kako što su migrene, trnci u rukama, nogama i stopalima, bolovi u prsima, pomaknuti kukovi, gubitak osjeta, itd. Bol može biti akutna ili kronična, odnosno može se pojaviti odjednom (trauma, nagli pokret, itd.) i biti vrlo intenzivna ili može biti rezultatom dugoročnog trošenja sastavnih segmenata kralježnice i trajati kroz duži vremenski period sa varirajućim osjećajem boli. Bol najčešće nastaje na dijelovima gdje se spajaju segment kralježnice koji je pokretljiviji i onaj koji je manje pokretljiv (lumbalni dio kralježnice, primjerice područje L4-L5).
Kao što je navedeno, degenerativne promjene u predjelu kralježnice i njezinih segmenata mogu biti mnoge, a neke od najčešćih su cervikalni bolni sindrom (bolu u vratnoj kralježnici), cervikobrahijalni bolni sindrom (bolu u vratu koja se širi u regiju ramena i ruke), cervikocefalni bolni sindrom (bolu u vartu koja se širi u glavu), lumbago, išijas, spondilolisteza, prolaps diska, protruzija i ekstruzija diska.
Način preveniranja degenerativnih promjena na kralježnici je briga i informiranje o njezinom pravilnom položaju te također edukacija i preuzimanje pravilnih obrazaca kretanja određenih pokreta (dizanje i nošenje tereta, ustajanje iz stolice, kreveta, itd). Provedba programa jačanja i održavanja pravilnog držanja ili posture kralježnice, odabir kvalitetnih stolica i radnih mjesta ako osobe rade posao koji je prvenstveno sjedilačke naravi. Redovito provođenje fizičke aktivnosti te odabir odgovarajuće fizičke aktivnosti s obzirom na specifične uvjete u kojima se osobe svakodnevno nalaze tokom rada. Odabir kvalitetne i odgovarajuće obuće.
Videoreha nudi kvalitetan, višedimenzionalni pristup rješavanju različitih problema i bolova u svim segmentima kralježnice. Vježbe istezanja, jačanja, pravilne posture/držanja i ravnoteže su sastavni dio svakog od tih programa te na taj način pružaju kompletno i dugoročno rješenje problema sa leđima.
