Osgood - Schlater

Osgood-Schlatterova bolest obuhvaća pojavu boli na patelarnoj tetivi ispod patelle (ivera) i njezinom hvatištu na goljeničnu kost (tibiae) koja se javlja kod sportski aktivnih adolescenata. Dio tetive kvadricepsa koja se nalazi sa gornje strane patele prelazi preko površine patele te tvori 5-6 cm dugačku patelarnu tetivu koja se zatim hvata za goljeničnu kost na tuberositas tibiae. Obje tetive tvore ekstenzorni mehanizam koljena zajedno sa četveroglavim mišićem natkoljenice.

Ubrzan rast i razvoj koji djeca proživljavaju u adolescenciji u kombinaciji sa prekomjerenim ili nepravilno korištenim opterećenjima u sportskim aktivnostima kojima se oni bave dovode do pojave ove bolesti. Događa se situacija da je u fazi adolescentskog zamaha rasta, rast koštanog tkiva brži, odnosno one se izdužuju brže nego što se mišićno-tetivne strukture produljuju, a u kombinaciji sa sportskim aktivnostima gdje se mišićno-tetivna tkiva još dodatno mogu skratiti, dolazi do oštećenja na hvatištu patelarne tetive na goljeničnu kost. Javljaju se tzv. avulzijski prijelomi na hvatištu patelarne tetive na potkoljenici, tj. dolazi do mikro prijeloma otrgnućem kosti u gornjem dijelu goljenice. Avulzije nastaju prilikom trakcije koja s javlja kod izvedbe pojedinih pokreta i mišićne aktivnosti kvadricepsa ako se oni konstantno pojavljuju. Dolazi do pojave odmicanja hvatišta patelarne tetive od goljenične kosti i promjena u samoj ovojnici tetive, a kod kasnijeg zarastanja hvatišta stvara se kalcifikat, odnosno nova kost na mjestu odmicanja havtišta tetive što rezultira pojavom izbočine na tom mjestu zbog srastanja avulzijskog prijeloma. Izbočenje je uglavnom problem estetske prirode, tj.jednom kada zaraste to izbočenje više ne boli i ne stvara nikakve probleme kod izvedbe pokreta ili aktivnosti.

Incidencija pojavljivanja ove bolesti najveća je kod populacije sportski aktivnnih adolescenata, češće kod dječaka nego djevojčica. Kod dječaka se javlja od 10. do 15. godine, a kod djevojčica ranije između 8. i 13. godine. Javlja se kod primjerice konstantnog ponavljanja određenih kretnji pa je tako i vei rizik pojave u određenim sportovima. Česti skokovi, doskoci, sprintevi, trčanje izazivaju velika opterećenja koja utječu na pojavu avulzijskih prijeloma, a sukladno tome pojava ove bolesti je česta kod košarkaša, odbojakaša, rukometaša, nogometaša, itd. Pojavljuje se bol i otok patelarne tetive i područja oko nje, koja je intenzivnija prilikom gore navedenih aktivnosti, a slabi tokom odmora.

Terapija se odnosi na smanjenje akutnog bolnog procesa i otoka u tetivi primjenom RICE metode (rest, ice, compression, elevation), a kasnije se u funkcionalnoj fazi provodi masaža kako bi se opustila tetiva i otklonio otok, radi se na istezanju ekstenzornog mišićno-tetivnog sustava koljenskog zgloba upotrebom različitih tehnika istezanja (statičko, dinamičko, proprioceptivna neuromuskularna facilitacija – PNF) te se može pažljivo i progresivno koristiti ekscentrične vježbe jačanja kvadricepsa kako bi se njegove vlakna izdužila i dobila željenu elastičnost i fleksibilnost.

Prevencija: pravilno zagrijavanje na početku i istezanje na kraju aktivnosti, pravilno upotrebljavanje i dizanje trenažnih opterećenja kod adolescenata, korištenje ekscentričnih vježbi jačanja kvadricepsa kod adolescenta koji imaju povećani rizik za razvoj ovoga sindroma kako vida prevencije, itd.